Zašto je teško odoljeti ukusnoj hrani?
Ljudski mozak je složena struktura koja se razvijala tisućama godina. U odnosu na industrijska zbivanja u posljednja dva vijeka, naš mozak se nije mnogo promijenio.
Postoji dio mozga koji nazivamo „centar za nagradu“. Njegova glavna svrha je da podrži ponašanje koje je korisno za opstanak i prosperitet pružajući nam zadovoljstvo i čineći da se osjećamo dobro. Kada god učinimo nešto što je korisno za naš opstanak, naš mozak proizvodi osjećaj zadovoljstva kako bi osigurao da ponovimo blagotvorno djelovanje i tako se ponašamo na način koji osigurava naš opstanak.
Dio ljudskog mozga koji je odgovoran za to razvio se prije više tisuća godina u vrlo ranoj fazi čovječanstva. Hrane je bilo malo, a gladovanje je predstavljalo značajnu prijetnju ljudskoj rasi. Da bi osigurala da ljudi prežive, priroda je čovječanstvu uspostavila vezu između hrane i užitka.
Naš mozak nije u stanju otkriti gustoću svih postojećih hranjivih tvari u hrani dok je jedemo. No, naš mozak zna da koristi tri sastojka kao indirektne pokazatelje za hranjivi sadržaj hrane koju unosimo - i zauzvrat, naše osjećanje se nagrađuje zadovoljstvom. Ova tri specifična sastojka su: sol, masti i šećer.
Šećer, sol i masti
U prirodi je pojava ova tri sastojka prilično oskudna. Čak i voće koje je slatko sadrži samo umjereni sadržaj šećera u usporedbi sa čokoladicom ili komadom torte. Samo nekoliko izvora hrane sadrži visoku količinu soli, kao što su morske alge. Da i ne spominjemo, čak ni sadržaj masti u avokadu - voću koje se naziva i „maslac iz džungle“ - nema više od približno 22% (u usporedbi s maslacem iz kravljeg mlijeka, koji u prosjeku sadrži 80% masti ili rafiniranog biljnog ulja koja sadrže i do 100% čiste masti).
Kada god bi netko od naših tisućgodišnjih predaka jeo hranu koja sadrži hranjive tvari potrebne organizmu, pored male količine soli, masti ili šećera, centar za nagradu u mozgu bi se aktivirao i signalizirao osjećaj zadovoljstva i sreće. To se događalo da bi naš predak nastavio jesti - i da bi se vratio ovoj hrani sljedeći put kada je bila dostupna.
Razvijen odavno, ovaj mehanizam je i dalje isti - i još uvijek djeluje na nas, čak i danas. U stvari, isti mehanizam koji se pokreće kada se konzumiraju droge, poput kokaina: aktiviraju centar za nagradu našeg mozga.
Tijekom posljednja dva vijeka, ljudi su usavršavali industrijske vještine i od danas lako možemo pronaći rafinirane verzije čistog šećera (kockice šećera ili sirupa), čistih masti (biljna ulja, maslac ili mast) i soli (obična kuhinjska sol). Započeli smo s proizvodnjom i konzumiranjem prehrambenih proizvoda s visokim sadržajem šećera, masti i soli, dok naš mozak još uvijek živi u okruženju u kojoj je takve hrane nedostaje.
Prehrambeni proizvodi spremni za uporabu
Danas smo neprestano izloženi prehrambenim proizvodima koji intenzivno pokreću naš centar za nagradu jer sadrže neprirodno velike količine masti, soli ili šećera.
Naš mozak posebno stimuliraju proizvodi koji sadrže kombinaciju visoke koncentracije soli, šećera i masti istovremeno. Neke kombinacije su toliko primamljive da kada jednom počnemo jesti, teško je prestati. Neki primjeri hrane koja posebno pokreće centar su:
• Čokolada (masti i šećer)
• Čips od krumpira (masti, soli i šećeri)
• Kečap i drugi industrijski proizvedeni umaci (šećer i sol), posebno primamljivi u kombinaciji s komadom mesa u burger-lepinji (šećer i sol i masnoća)
• Pomfrit s kečapom (šećer i sol i masnoća)
• Pečeni, slani orašasti plodovi (masnoća i sol)
• Pečeni, slani orašasti plodovi preliveni čokoladom (šećer i sol i masnoća)
• Torte, kolači i keksi (šećer i sol i masnoća)
• Sladoled (masti i šećer)
Kao rezultat naše moždane strukture, koja ima za cilj da nas spasi od gladi, lako je biti prevaren u konzumiranju namirnica koje pružaju zadovoljstvo umjesto dobre prehrane.
Što možete učiniti da biste odoljeli ukusnoj hrani?
• Ne dopustite da gladujete i razvijate žudnju. Tako će vas mozak usmjeriti direktno na hranu za koju centar za nagradu smatra najboljom za opstanak (puno masti, soli i šećera). Umjesto toga, osigurajte da imate obroke koji održavaju razinu šećera u krvi uravnoteženom i stabilnom poput Natural Balance juhe ili shakea.
• Jedite prirodnu hranu koja nije visokoprerađena i obogaćena solju, mastima ili šećerom.
• Kod kuće ne držite hranu s visokim sadržajem soli, masti ili šećera.
• Budite svjesni da sol, masti i šećer dodani u hranu mogu pokrenuti vaš centar za nagradu. Razmislite o ova tri elementa sljedeći put kada odete u kupnju hrane - to će vam pomoći donijeti bolji odabir prilikom nabavke namirnica.
Ali, što je najvažnije, ne podliježite pomisli da ćete „uzeti samo jednom“. Kao što ste naučili iz članka gore, vaš mozak će učiniti da želite više.
Izvori:
1. JE McCutcheon. The role of dopamine in the pursuit of nutritional value. Physiol Behav, [Epub ahead of print], May 2015
2. U Toepl, MM Murray. Human gustation: when the brain has taste. Curr Biol, 4; 25(9), May 2015
3. DJ Lisle, A Goldhamer. The pleasure Trap: Mastering the Hidden Force that Undermines Health & Happiness. Healthy Living Publications, 2006.
4. ND Bernard. Breaking the Food Seduction: The Hidden Reasons Behind Food Cravings. Griffin, 2004
5. JA Corsica, L Pelchat. Food addiction: true or false? Curr Opin Gastroenterol, 26(2): 165-169, March 2010
6. AA Miguel, SC Woods, M Pelchat, PS Grigson, E Stice, S Farooqui, CS Khoo, RD Mattes, GK Beauchamp. Food reward system: current perspectives and future research needs. Nutr Rev; 73(5): 296- 307, May 2015
