Zašto hrana utiče na naše raspoloženje i na koji način su povezani hrana koju konzumiramo i naša osjećanja?
Hrana je jako moćna stvar i ima zaista veliki uticaj na naše raspoloženje. Ukoliko ne unosimo sve sastojke koji su našem tijelu potrebni, zasigurno ćemo osjetiti negativni uticaj na naše raspoloženje. Konzumiranje hrane s visokim GI nam može pružiti nalet energije, što će nas na kraju ostaviti s niskim nivoomm šećera u krvi i osjećajem bezvoljnosti. Nizak nivo vitamina iz grupe B je također povezano s negativnim promjenama raspoloženja.
Jedan od hormona koje povezujemo s osjećajem sreće jeste serotonin. Serotonin se proizvodi nakon konzumiranja hrane – taođer je povezan s osjećajem zaljubljenosti. Možete povećati nivo serotonina konzumiranjem banana, kivija i ananasa.
Koje su dobre masti (i one loše) i kakvu ulogu one igraju u našem raspoloženju?
Dobre masti su one koje su zaista potrebne našem tijelu da funkcioniše. Svakoj ćeliji u tijelu je potrebna masnoća kako bi funkcionisale. Kada pričamo o dobrim masnoćama, najčešće mislimo na masne ksieline (Omega 3 ili Omega 6) koje su dostupne u orasima, sjemenu lana ili ribi.
Loše masti, ili zasićene masnoće, se dobijaju iz prerađene hrane i ne mogu se pronaći u prirodi. Ova masnoće se nakupljaju u kardiovaskularnom sistemu, gdje mogu dovesti do začepljenja krvnih sudova, što možeuzrokovati srčane i moždane udare, Također štetno djeluju na ćelijskemembrane i nervni system. Zato sljedeći put kad poželite pojesti krofnu, sjetite se da zasićene masnoće neće završiti samo na vašim bokovima nego i u vašem mozgu!
"Sljedeći put kad poželite pojesti krafnu, sjetite se da zasićene masnoće neće završiti samo na vašim bokovima nego i u vašem mozgu!”
Emotivno jedenje je najčešće povezano s konzumiranjem masne i zaslađene hrane – zašto imamo želju jesti “lošu” hranu kada smo neraspoloženi umjesto npr. špinata?
Sam čin jedenja hrane pruža nam zadovoljstvo. Naš mozak je programiran da otpusti dopamine u nervni system kada jedemo određenu hranu, što nas čini sretnima.
Razlog zbog kojeg biramo masnu i slatku hranu je evolucijske prirode. Primarna namjena ovog mehanizma je da osigura opstanak ljudske rase u vremenima kada je vladala nestašica hrane. Povezivanjem osjećaja zadovoljstva s jedenjem visokokalorične hrane stvorio se mehanizam koji osigurava da u periodima gladovanja ne biramo niskokaloričnu hranu nego onu s najvišim brojem kalorija.
Problem je što danas pronalazimo sol, masnoću i šećer u hrani koja je praktično loša za nas.
Novi izraz koji je nastao “hangry” se odnosi na osobe koje osjećaju ljutnju kada su gladne – da li se to stvarno dešava i zašto?
Osjećaj gladi je veoma jednostavan, to je signal kojim nam naše tijelo poručuje da treba hranu. Gledano isključivo s naučnog stajališta ne postoji tako nešto kao što je “hangry” (izvednica od engleskih riječi Hungry što znači gladan + Angry što znači ljut).
Mi smo stvorenja koja pate od navika i obično imamo fiksne obrasce ponašanja vezanih za to kada i kako jedemo. Naviknuti smo da osjećamo zadovoljstvo u određenim periodima tokom dana i osjećamo se izbačeno iz takta – ili “hangry” – kada ne pratimo standardne navike jedenja.
Zašto obrađena hrana nas čini umornim i tromim?
Obrađena hrana je bogata kalorijama u vidu zasićenih masnoća i šećera. Refinisani šećer obično ima visok glikemijski indeks (GI). Hrana s visokim GI može stimulisati nalet energije koji nas nakon kraćeg perioda euforije ostavlja s niskim nivoom šećera u krvi. Zbog toga dolazi do osjećaja tromosti.
Koja je zdrava – i sretna – alternativa obroku umjesto obrađenih grickalica?
Odgovor su banane – one su vrhunska sretna hrana. Balansirane su kompleksnim ugljikohidratimo i proteinima i sadrže različite vitamin i minerale.
Kako izgleda “sretna” dijeta?
Sretna dijeta je balanisrana proteinima, kompleksnim ugljikohidratima, dobrim masnoćama i mikronutrijentima. Unos što veće količine svježe i neobrađene hrane, organskog voća i povrća je ključ dobrog raspoloženja.
